Porez na dohodak u Hrvatskoj – Privlačenje stranog kapitala

Unatoč galopirajućem rastu njene ekonomije, Hrvatsku još uvijek promatramo kroz prizmu zemalja u razvoju. Nakon gotovo pola stoljeća pod koprenom socijalizma i tranzicijskog razdoblja prilagodbe kapitalizmu, Hrvatska polako, ali sigurno, hvata korak s ostalim europskim zemljama i postaje atraktivna destinacija za strane investicije.

Članstvo u europskoj uniji i njegov utjecaj na gospodarstvo

Godine 2013. Hrvatska je postala dio europske obitelji zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji, iza kojeg je stajao dugotrajan proces prilagodbe zakonskim okvirima zajednice kojoj je pristupala. Članstvo u Europskoj uniji donijelo je državi mnoge benefite, ali je i simbolički označilo brisanje stigme socijalizma koju je dugo nosila.

Ulazak u Europsku uniju imao je, između ostalog, za posljedicu ulaganje stranih investitora, posebno u priobalnom dijelu. Uzevši u obzir da je Hrvatska blagoslovljena jednom od najljepših obala na svijetu, možemo sa sigurnošću reći da posjeduje ogroman potencijal za daljnje investicije.

Pregled poreznog sustava u Hrvatskoj 

Kako bi dodatno privukle pažnju stranih investitora, zemlje u razvoju trebaju prilagoditi poreznu i zakonsku strukturu te postaviti jake ekonomske strateške ciljeve. Dobra porezna politika države nije u službi samo privlačenja stranih investitora ni hvatanja koraka s progresivnijim zemljama, već i radi blagostanja njezinih stanovnika. Porezna struktura u Hrvatskoj je fleksibilna pa ju hrvatska vlada mijenja sukladno dinamičnim promjenama u ekonomiji.

Porezni sustav u Hrvatskoj možemo gledati kroz tri osnovna nameta: porez na dohodak, porez na kapitalnu dobit i porez na dodanu vrijednost. U ovom tekstu osvrnut ćemo se na porez na dohodak odnosno na porez koji se odnosi na ostvarenu zaradu.

Usporedba hrvatskog poreza na dohodak s drugim zemljama

Većina poreza na dohodak u Europi je progresivna, što znači da visina poreza ovisi o visini dohodaka i nije fiksna. Hrvatska također ima progresivni porez na dohodak, koji se primjenjuje na poreznu osnovicu prilikom utvrđivanja godišnje porezne obveze. 

Progresivne porezne stope u Hrvatskoj kreću se od 15 do 35 posto. Njegova visina ovisi također o mjestu prebivališta, odnosno o jedinicama lokalne samouprave. Najviša zakonska stopa poreza na dohodak primjenjuje se na onaj udio dohotka koji spada u najviši razred odnosno možemo reći da pogađa najbogatije pojedince.

Najviša porezna stopa koja se plaća, značajno se razlikuje od zemlje do zemlje i reflektira drugačiji pristup financiranju javnih usluga i socijalnoj skrbi.

Rezultati istraživanja, koje su proveli Europska komisija i tvrtka PwC (PricewaterhouseCoopers) 2024. godine, među europskim zemljama članicama OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) te zemljama pristupnica, pokazuju da se Hrvatska nalazi gotovo na samoj sredini po visini poreza na dohodak među zemljama obuhvaćenima istraživanjem.

Najviša stopa porez na dohodak u Hrvatskoj iznosi 35,4 posto. Uzmimo u obzir da je prosjek poreza na dohodak europskih zemalja koje su članice OECD-a 42.8 posto, jasan nam je položaj Hrvatske među ispitanim zemljama. Usporedba radi, porez na dohodak u Sjedinjenim Američkim Državama, uzevši u obzir sve države, je 42,32 posto i ne odstupa značajno od europskog.

Razvijene zemlje imaju višu poreznu stopu, primjerice Austrija  55 posto te Francuska 55,4 posto. Među zemljama obuhvaćenima istraživanjem, po visini poreza na dohodak prednjači Danska s 55,9 posto.

Zemlje u razvoju, među kojima u Europi spadaju one s iskustvom socijalističkog režima, a koje su obuhvaćene istraživanjem, primjenjuju niže i fiksne stope poreza na dohodak. Cilj takve porezne politike je osigurati lakše podnošenje poreznog tereta za stanovnike i tvrtke, privlačenje stranih investitora te, posljedično, rast i razvoj ekonomije. Tako, primjerice, fiksni porez na dohodak u Bugarskoj i Rumunjskoj iznosi 10 posto.

Među zemljama s nižim porezom na dohodak, izdvaja se Mađarska sa stopom od 15 posto. S druge strane, među postsocijalističkim zemljama s višim porezima na dohodak, prednjači Slovenija s 50 posto te s progresivnom poreznom strukturom. 

Za one koji razmišljaju o ulaganju u hrvatske nekretnine, posebice kuće ili apartmane, ova porezna struktura nudi konkurentsku prednost u odnosu na druge europske zemlje.

Konkurentnost hrvatskog poreznog okvira i investicijski potencijal

Hrvatska ima konkurentne porezne okvire što je važan faktor njene gospodarske uspješnosti i potencijala za daljnje ulaganja. Strani investitori usmjeravaju svoja ulaganja ovisno o porezni pogodnostima i stabilnosti političke strukture a Hrvatska nudi oboje stoga možemo reći da je zemlja sigurna za ulaganje. Od svoje samostalnosti, a napose od pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska je uskladila porezni sustav s europskim te provela zahtevne strukturne reforme.

Tome u prilog govori i činjenica da su u Hrvatskoj, strane kompanije već godinama prisutne. Stranim ulaganjima država dobiva kapital kojeg potom planski usmjerava čime dovodi do osposobljavanja nove radne snage, dodatnog privlačena stranog kapitala te do općenitog razvoja gospodarstva države kroz otvaranje novih radnih mjesta I podizanja životnog standarda.

Prostora za napredak uvijek ima primjerice kroz poboljšanje porezno pravnog sustava, transparentnost, bolju kontrolu korupcije, digitalizaciju te osuvremenjivanje administracije.

Zaključak

Hrvatska je, unatoč iskustvu socijalističkog režima i postsocijalističkog tranzicijskog razdoblja, postigla značajan napredak u ekonomskom razvoju, a njezin porezni sustav predstavlja ključan faktor u privlačenju stranih investicija. 

Članstvo u Europskoj uniji omogućilo je Hrvatskoj da se uskladi s europskim standardima, a konkurentni porezni okviri i stabilnost političke strukture čine zemlju privlačnom destinacija za investitore. Hrvatska se po visini poreza na dohodak izdvaja od ostalih europskih zemalja sličnog razvojnog puta, što je čini sigurnom lukom za buduća ulaganja, zahvaljujući stabilna poreznom okviru koji konkurira naprednijim europskim zemljama.