Kako smanjenje kamatnih stopa utječe na ulaganje u nekretnine

Praćenje ekonomskih kretanja jasno pokazuje koliko su globalna zbivanja međusobno povezana. Primjerice, izbor američkog predsjednika može imati dalekosežne posljedice koje se osjećaju i u svakodnevnom životu prosječnog domaćinstva u Hrvatskoj, uključujući promjene u potrošačkom ponašanju.

Izbor američkog predsjednika i posljedično njegova nova trgovinska politika kroz uvođenje carina, jedan je od tektonskih poremećaja na koje je Europska centralna banka morala naći odgovor kako bi zadržala stabilnu ekonomiju eurozone.

Utjecaj smanjenja kamatnih stopa na gospodarstvo

Europska središnja banka je dana 17. travnja ove godine snizila kamatne stope s 2.50% na 2.25%. Ovo sniženje kamatnih stopa od strane ESB-a je sedmo u posljednjih godinu dana međutim nije slučajnost što se dogodilo nekoliko tjedana nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 20% za Europsku uniju.

Da bi razumjeli zašto je ova najava značajna, trebamo ući u razloge i načine na koje ESB kontrolira europsku gospodarsku krvnu sliku, usporedimo li protok kapitala s krvotokom a ekonomiju s živim organizmom.

U razdobljima recentnih kriza, odnosno zbog pandemije covida i ratova, došlo je do bujajuće inflacije stoga je ECB podigla kamatne stope kako bi usporila cirkulaciju novca dok se inflacija ne obuzda. S obuzdavanjem inflacije i stabilizacijom gospodarstva, ESB je počela postepeno smanjivati kamatne stope kao jedan od boostera ubrizganih za poticanje rasta gospodarstva.

Smanjenje kamatnih stopa u prošloj i ovoj godini, reakcija je na nedovoljno jak gospodarski rast uslijed bujajućih geopolitičkih napetosti i globalne nesigurnosti.

Smanjenje kamatnih stopa – što znači u praksi?

Smanjenjem kamatnih stopa potiče se trošenje i investiranje nauštrb štednje. Štednjom novac miruje što narušava cirkulaciju ekonomije. Cirkulacija novca i motivacija ulaganja važna je za zapošljavanje i gospodarski rast.

Smanjenjem kamatnih stopa, uvjeti za kredite postaju povoljniji a štednja, uvjetno rečeno, nepovoljnija jer zarada od štednje, posljedično, postaje manja. Povoljni krediti potiču ljude na ulaganje novca u investicije kao što su automobili, zlato, umjetnine a napose nekretnine.

Što investitore danas privlači na tržište nekretnina?

Odluka ESB-a o snižavanju kamatnih stopa, poticaj je za uzimanje povoljnih kredita i skretanje pažnje na tržište nekretnina. Uslijed ovakve klime, postaje jasno zašto je sigurnije ulagati u nekretnine umjesto u, primjerice, dionice.

Vrijednost dionica i nekretnina nemaju istu dinamiku. Možemo reći da su nekretnine otpornije na krize i da njihova vrijednost ne pada ili ne podliježe istoj dinamici kao vrijednost dionica. Vrijednost dionica može porasti ali i pasti doslovno preko noći što kod nekretnina nije slučaj. Statičnost njihove vrijednosti čvrst je razlog zašto se investotori odlučuju za ulaganje u nekretnine.

Stabilnost tržišta nekretnina u nesigurnim vremenima

Ulaganje u nekretnine jedan je od najsigurnijih i najstabilnijih oblika ulaganja, iz više razloga. Jedan od razloga već smo naveli a to je njihova otpornost na velike gospodarske promjene te stabilnost njihove vrijednosti. Iz ovog razloga, investitori imaju veću kontrolu nad rizikom i planiranjem.

Karakteristično za Hrvatsku je društvo u kojem vlasništvo nad nekretninom predstavlja osjećaj stabilnosti i sigurnosti. Razloge zašto je to posebno izraženo na našim prostorima, za razliku od ostatka kontinenta, možemo pronaći u našoj povijesti i duboko ukorijenjenoj tradicionalnosti. Navika posjedovanja nekretnina usađena je u naš način života, jer su kroz povijest, osobito u ruralnim sredinama, obitelji bile snažno vezane uz svoju zemlju. Zbog toga posjedovanje nekretnine i danas nosi snažnu emocionalnu vrijednost.

U slučaju da gospodarska kriza kratkoročno snizi vrijednost imovine, nekretnina se i dalje može koristiti ili čak uprihoditi zaradu iznajmljivanjem što joj dodatno daje na vrijednosti uspordno s posjedovanjem dionica.  

Govoreći o ulaganju u nekretnine, naglasak treba staviti na ulaganje u luksuzne nekretnine jer imaju dodatne oblike vrijednosti. Luksuzne nekretnine često čini njihova lokacija, status i prestiž koji s njima dolaze. Ovi faktori pogotovo su otporni na ekonomske oscilacije te su zato bogatim investitorima jedan od najpoželjnijih oblika ulaganja. 

Inflacija – saveznik nekretnina, neprijatelj dionica i štednje

Uzmimo na primjer da uprihođeni novac možemo uložiti u štedne fondove, dionice i nekretnine. U vremenima čestih ekonomskih oscilacija, praćenih inflacijama, navedeni oblici ulaganja reagiraju drugačije. 

Ušteđeni novac, povećanom inflacijom, može značajno izgubiti na vrijednosti. Isto tako, u vremenu smanjenja kamatnih stopa, kada banke pokušavaju pogurati rast ekonomije poticanjem potrošnje, ušteđeni novac ne donosi značajnu zaradu baš zbog manjih kamata. Dionice, su kao što smo rekli, dosta osjetljive na ekonomske oscilacije. 

S druge strane, nekretnine su otporne i na inflaciju. U kriznim vremenima, investitori su skloni ulagati u primjerice zlato, umjetnine i nekretnine jer njihova vrijednost nije direktno vezana za valutu.

Također, porastom inflacije, u slučaju da iznajmljujemo nekretninu, možemo prilagoditi cijenu najma porastu cijena pa ćemo tako i uprihoditi zaradu.

Što očekivati u budućnosti?

Bez obzira na trgovinsku politiku novog američkog predsjednika, ECB će i dalje nastaviti kontrolirati krvnu sliku ekonomije eurozone odnosno praćenje inflacije sukladno s geopolitičkim i gospodarski zbivanjima na kontinentu ali i globalno.

Cilj ESB-a je spustiti inflaciju, koja sada iznosi 2.2%, na 2%. Očekuje se da će u bliskoj budućnosti ESB nastaviti spuštati kamatne stope dokle god će to dati dovoljan zamah rastu europskog gospodarstva i dokle god će biti potrebno, tako, odgovarati na globalne promjene.

Zaključak

Smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke izravno potiče ulaganje, osobito u stabilne i otporne oblike imovine poput nekretnina. U uvjetima ekonomske nesigurnosti i smanjene isplativosti štednje, nekretnine se sve više ističu kao sigurna luka za kapital, s mogućnošću dodatne zarade kroz najam i relativnu otpornost na tržišne šokove. 

Tradicionalna sklonost vlasništvu, osobito izražena u Hrvatskoj, dodatno učvršćuje ovu investicijsku strategiju.